Bojila

Sintetsko crveno bojilo. Upotrebljava se za bojenje kore sira. Na osnovi kemijske strukture (azo-spoj) pretpostavlja se da u pojedinim slučajevima može izazvati alergiju i hiperkinetički sindrom, posebno u osoba koje…

Prirodno bojilo mineralnog podrijetla. Upotrebljava se za ukrašavanje kolača i čokoladnih proizvoda, te u proizvodnji likera. Može izazvati poremećaje krvne slike. Primjena je ograničena zbog skupoće. Česta upotreba nije uputna.

Prirodno bojilo mineralnog podrijetla. Služi i kao sredstvo za konzerviranje. Upotrebljava se za preljeve bombonskih proizvoda, za ukrašavanje čokoladnih bombona i u proizvodnji likera. Može se nakupljati u tkivu, a…

Prirodno srebrnosivo bojilo. Pretežno se upotrebljava za preljeve bombonskih proizvoda i ukrase na kolačima i keksima. Kod bubrežnih bolesnika može doći do nakupljanja aluminija u organizmu. Postoji sumnja da nakupljanje…

Prirodna bojila. Dobivaju se obradom željeznog sulfata i klorida s lužinama. Smatraju se bezopasnima. Zabranjeni u Njemačkoj za neke namirnice (npr. kruh, tjestenina...).

Prirodno bijelo bojilo. Ekstrahira se iz minerala ilmenita. Smatra se bezopasnim. Zabranjen u Njemačkoj za neke namirnice (npr. kruh, tjestenina...).

Prirodno bijelo bojilo. Dopušten je i u ekološkoj proizvodnji namirnica. Probleme može izazvati tek kod prekomjerne upotrebe.

Prirodna bojila (antocijanini) u tonovima od svijetloružičastog do tamnoplavog, ovisno o kiselosti medija. Dobivaju se vodenom ekstrakcijom iz voća i povrća. Smatraju se bezopasnima.

Prirodno crveno bojilo biljnog podrijetla, dobiva se kao ekstrakt iz cikle. Smatra se bezopasnim, osim kod male djece (zbog povišenog sadržaja nitrata).

Prirodno bojilo žuto-narančaste do crvene boje. Dobiva se iz životinjskog materijala. Upotrebljava se za bojenje ribljeg mesa (losos, pastrva) i jaja. Dodaje se i hrani za životinje, a dopuštena količina…