Prirodna tvar dobivena iz biljnog pepela. Smatra se bezopasnim, ali postoje sumnje da nečistoće nastale obradom mogu uzrokovati rak. Ovaj aditiv zabranjen je u SAD.
Sintetsko crno bojilo. Upotrebljava se za pripravu preljeva, nadjeva, umaka, slatkiša, snack-proizvoda, gaziranih bezalkoholnih te alkoholnih pića. Na osnovi kemijske strukture (azo-bojilo) pretpostavlja se da može izazvati alergiju i hiperkinetički…
Sintetsko smeđe bojilo na prirodnoj osnovi – vidi karamelnu boju pod E150a i E150c. Dobiva se termičkom obradom šećera uz amonijak i sulfite. U tijeku procesa proizvodnje može doći do…
Sintetsko smeđe bojilo na biljnoj osnovi – vidi karamelnu boju pod E150a. Dobiva se termičkom obradom šećera uz amonijak. Česta upotreba nije uputna. Može se proizvesti iz genetski promijenjenog kukuruza,…
Prirodno smeđe bojilo poznato pod imenom karamel intenzivne je boje, ali bez naglašena okusa. Dobiva se kontroliranom termičkom obradom šećera. Pripada skupini karamelnih boja (E150b, E150c, E150d) kojih je upotreba…
Sintetsko zeleno bojilo. Upotrebljava se u proizvodnji konzerviranoga graška, riblje ikre, senfa, sladoleda, pudinga, prašaka za kreme i deserte, slatkiša, kandiranog voća i povrća, alkoholnih i bezalkoholnih osvježavajućih pića, snack-proizvoda.…
Prirodna zelena bojila biljnoga podrijetla obogaćena bakrom radi postizanja postojanosti boje. Ne preporuča se osobama s Wilsonovom bolešću, zbog opasnosti od nakupljanja bakra u organizmu. U kombinaciji s namirnicama koje…
Prirodno zeleno bojilo biljnoga podrijetla (klorofil). Sudjeluje u fotosintezi. Smatra se bezopasnim. Dobiva se ekstrakcijom iz špinata, trava i kopriva.
Sintetsko plavo bojilo. Često se koristi u kombinaciji s tartrazinom (E102) kako bi se postigle različite nijanse zelene boje. Upotrebljava se u proizvodnji konzerviranoga graška, mliječnih proizvoda, slatkiša, alkoholnih i…